kisele i bazne namirnice
Zdravlje

Koje su kisele,a koje bazne namirnice?

Kako je važno da ishrana bude uravnotežena i da „pokriva“ sve najbitnije mikro i makroelemente, tako je nužno da ona bude neutralna.

To zapravo znači da je balans važan i u smislu unosa kiselih i baznih materija, jer su neka novija istraživanja utvrdila da kiselost organizma ima veze sa nastankom kancera.

Zato su pre svega napravljene tabele najbaznijih namirnica, kojih se treba pridržavati, ali opet ne preterano striktno jer eliminacija kiselih materija narušava homeostazu.

Šta su to alkalne namirnice i koji je njihov značaj u ishrani i u borbi protiv raka

U savremenoj medicini je glavni predstavnik i zagovornik alkalne ishrane dr Leonard Koldvel, koji smatra da se uvođenjem baznih namirnica može uticati na prevenciju nastanka maligniteta.

Naime, stručnjaci smatraju da je kiselost organizma povezana sa nastankom raka, te da upotrebu kiselih namirnica treba stoga i svesti na nužni minimum.

Ravnotežno stanje kiselih i baznih namirnica u organizmu, zapravo podrazumeva fiziološki optimum pH vrednosti krvi od 7,4.

Kada se promeni način ishrane i poremeti se fiziološki balans, dolazi do nakupljanja kiselih materija pre svega u krvi i vezivnom tkivu.

Zato se smatra da je bazna hrana važna kao preventiva nastanka raka, i sve je više zagovornika teorije da je za zdravlje važna takozvana alkalna dijeta. (izvor)

Poznata su istraživanja koja su potvrdila da rak ne može da nastane u sredini koja je bazna, te da je kiselost organizma zapravo glavni faktor u umnožavanju malignih ćelija.

To zapravo znači da pH vrednost krvi treba da je više neutralna ili bazna nego kisela, odnosno da treba da bude u opsegu od 7,0 do 7,4.

Naime, kada se pH vrednost organizma nalazi u neutralnom odnosno blago baznom stanju, to onda znači da se unosi 75% bazne hrane i svega 25% kiselih namirnica.

Koja je to najalkalnija ili najbaznija hrana i koje su njene prednosti za zdravlje organizma

Kada je u pitanju spisak alkalne hrane odnosno blagotvornih namirnica po zdravlje organizma, on je zapravo poznat još od tradicionalne kineske medicine.

Naime, Kinezi su oš u drevna vremena verovali u ravnotežu „jinga i janga“ i svoje su opšte principe primenjivali i na način ishrane.

bazne i kisele namirnice tabela

Bazne namirnice su generalno gledano pozitivnog efekta na organizam, i u tu kategoriju spada sledeća najbaznija hrana:

1) namirnice sa jakom baznom reakcijom (najbaznije namirnice):

peršun; mango; papaja; limun; celer; smokva; lubenica; dinja; biljni čajevi; potočarka; morske alge.

2) namirnice sa slabom baznom reakcijom:

krastavac; prokelj; praziluk; pečurke; artičoka; paradajz; rotkvice; crni luk; morska so;

pomorandže; susam; soja; masline; maslinovo ulje; mandarine; med; kokosov orah; trešnje;

proso; patlidžan; miso supa; heljda; kestenje.

Neutralna grupa namirnica, koja je takođe preporučljiva za ishranu, a posebno ona sa takozvanim baznim ostatkom, jeste sledeća:

surutka; kravlje mleko; puter; jogurt; pavlaka; biljna ulja.

Kisele namirnice – podela na grupe i štetnost po organizam u smislu nastanka kancera

Kada su u pitanju kisele namirnice, jasno je da njih ne treba sasvim izbaciti iz upotrebe, ali ih treba svesti na nužni minimum, kako bi se održao pH organizma u optimalnim granicama.

kisele namirnice

U grupu kiselih namirnica spadaju:

1) hrana blago kisele reakcije:

spanać; seme bundeve; jaja; ječam; crveni pasulj.

2) hrana umereno kisele reakcije:

sir; med; borovnice; riba; suvi orah; integralne žitarice;

koštunjavo voće (izuzev badema); suve mahunarke (osim soje); kokice; šljive; raž; krompir;

kokosovo brašno; suve šljive; kečap; senf.

3) hrana jako kisele reakcije (koju po pravilu treba izbegavati):

alkohol; kafa; čokolada; beli hleb; peciva; gazirana pića; zaslađeni napici;

svinjsko meso; pileće meso; junetina; beli pirinač; sladoled; rafinisana ulja;

beli šećer; testenina; morski plodovi; orasi; crni čaj; brusnica.

Šta podrazumeva alkalna ishrana i zbog čega je ona pogodna za organizam

alkalna hrana

Bazne namirnice su generalno posmatrano one koje u organizmu u toku procesa varenja hrane, dovode do stvaranja baznog pH krvi.

Na takav način se postižu mnoge blagodeti po opšte zdravlje svih organa i sistema, jer najalkalnije namirnice preveniraju patološka stanja.

Spektar koristi bazne ili alkalne ishrane ide od najbanalnijih prevencija prehlade i infekcija, te upalnih procesa i hroničnih oboljenja.

Najzad ono što jeste stavilo alkalnu dijetu na prvo mesto, i zbog čega ona ima sve veći broj pristalica, jeste potvrđena prevencija nastanka raka.

Pre svega je važno da se razume, da sama namirnica nije striktno bazna odnosno kisela, već je to naziv za reakciju koja nastaje njenim varenjem u organizmu.

Ova napomena je bitna jer se nekada može dovesti u zabludu osoba koja se nalazi na pomenutom režimu ishrane.

Naime, u zavisnosti od opšteg statusa organizma i digestivnog trakta, neka namirnica koja je za jednu osobu bazna, za drugu može postati kiselie reakcije.

Najnovija istraživanja su potvrdila da voće i povrće, koje neosporno jeste puno i minerala i vitamina, nije nužno dobro za ishranu.

Po pravilu postoji jasna podela na biljnu hranu koja daje baznu odnosno kiselu reakciju u organizmu, pa zato i jeste uvedeno pravilo 80:20.

To zapravo znači da treba da se uvede u svakodnevne obroke 80% baznog voća i povrća, a da 20% čine kiselo voće i povrće.

Kako i zašto homeostaza organizma jeste zavisna od načina ishrane

Poznato je da homeostaza ili ravnotežno stanje organizma, čini preduslov za dobro opšte zdravlje id a je po pravilu sredina u organizmu potrebna da bude neutralna.

To kako je ranije i navedeno, podrazumeva da pH vrednost krvi ne prelazi 7,4 te da bude jasno neutralne reakcije u opsegu od 7,0 do navedene vrednosti.

No, novije teorije koje su razvili stručnjaci, zapravo zagovaraju da je bolje da reakcija u organizmu, odnosno pH krvi bude blago neutralna, a da na to utiče u najvećoj meri način ishrane.

Naime, krv se sama “regeneriše” i njena je cirkulacija od vitalnog značaja za pravilan rad metaboličkih funkcija, ali je potvrđeno da postoji spisak namirnica koji kiselost krvi povećava.

Kada je krv “previše kisela” to utiče na ćelijski nivo i onemogućava pravilan rad metabolizma, te dolazi do pada imuniteta i nastanka bolesti.

Svakako je jasno da se treba pridržavati pravila da alkalna ishrana predominira, a da kisele namirnice čine 20-25% namirnica, pa se lako mogu pronaći i tabele hrane po kategorijama.

No, istih se ne treba “slepo pridržavati”, posebno ne bez prethodne konsultacije sa nutricionistima, jer se alkalna dijeta često povezuje is a krvnom grupom kao i sa opštim zdravljem organizma.

Profil autora

DrPriroda
Nutricionista i veliki entuzijasta po pitanju teme - zdrav život i životne navike. Nadamo se da ćemo i vas motivirati da krenete da živite zdravije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *