Kako se pravi propolis mast i kod kojih zdravstvenih tegoba se koristi
Poznato je da se propolis smatra najjačim „prirodnim antibiotikom“ i da je kao takav u upotrebi već više od 2000 godina.
Propolis predstavlja jednu mešavinu smola koje se sakupljaju od strane pčela, te se njime oblažu košnice.
Kada se polen koji se sakuplja sa biljaka pomeša sa sekretom pljuvačnih žlezda pčela, nastaju smolaste supstance koje su bogate flavonoidima.
Enzimi koji se nalaze u pomenutim žlezdama pčela radilica, imaju efekat da aktiviraju biljne flavonoide koji postaju lekovite supstance u propolisu.
Inače je poznato da prirodno propolis ima gorak ukus i dosta jak i aromatičan miris, dok mu boja pre svega zavisi od vrste polena tj biljaka sa kojih se on sakuplja.
Postoje dokazi da se u medicinske svrhe propolis koristio još od doba drevnog Egipta, te da su ga upotrebljavali i Grci, Rimljani i drugi antički narodi.
Sastav i lekovita svojstva propolisa
Pre svega je važno naglasiti da je sastav propolisa sledeći – 50% biljne smole; 30% pčelinji vosak; 10% biljna eterična ulja i 5% polenovog praha.
Pored već navedenih osnovnih sastojaka propolisa, on sadrži i vrlo važne vitamine i minerale kao i organske kiseline, biljne flavonoide i polifenolske supstance.
Najvažnije supstance koje jesu zapravo i suštinske za sva lekovita svojstva propolisa jesu biljni flavonoidi, a koji su pigmenti kojih ima u cveću, voću, povrću i kori drvenastih biljaka.
Biljni flavonoidi imaju višestruko korisne efekte, ali je najpoznatije njihovo delovanje na slobodne radikale kiseonika, odnosno antioksidativni efekat.
Smatra se da je propolis veoma „pametan prirodni lek“ jer je dokazano da on eliminiše sve što je štetno po organizam i ima svojstvo da leči obolelo tkivo.
Sa druge strane propolis deluje i na jačanje imuniteta i poboljšava opšte zdravlje organizma jer jača i štiti zdrava tkiva i ćelije i to preventivno.
Najznačajniji flavonoidi koji se nalaze u sastavu propolisa su – kvercetin; galangin; kempferol; apigenin; pinocembrin; krizin i pinobaksin.
Pored navedenih korisnih svojstava kao antioksidansa, propolis deluje odlično i kao anestetik; ima antifungicidna i antiparazitna svojstva i prirodni je antibiotik.
Propolis ima svojstva da preventivno deluje protiv virusa, ali i da leči mnoge akutne viroze kakav je na primer grip, a jako je dobar i kao antiseptik.
Jedna od osnovnih prednosti propolisa jeste ta da na njega bakterije ne mogu nikada da stvore rezistenciju kao što je to slučaj sa sintetski proizvedenim antibioticima.
Takođe propolis u bilo kojoj formi nema nikakve štetne i propratne pojave niti kontraindikacije za primenu, osim kod osoba koje su alergične na med i slične preparate pa i na propolis.
U kojim se sve formama propolis primenjuje za zdravlje organizma i lečenje oboljenja
Poznato je da se propolis može koristiti u obliku kapi, a to je zapravo rastvor preparata u etanolu, ulju ili čak i u vodi.
Najčešće i najbolje jeste da se upotrebljava rastvor propolisa u etanolu, jer ovaj alkohol ima jaku sposobnost da ekstrahuje sve dobre supstance iz propolisa u maksimalnoj meri.
Propolis mast i propolis krema se koriste za spoljnu upotrebu i prave se sa dosta i različitim procentualnim udelom propolisa u preparatima.
Po receptima poznatog ruskog lekara Vladimira Feodoroviča Orkina, najčešće se kao baza koristi neka biljna ili životinjska mast, pa se preparat upotrebljava za utrljavanje ili za obloge.
Propolis krema i propolis mast – za sta se koristi
Upotreba lekovite masti od propolisa, poznata je od davnina, a već prema procentu čistog propolisa koji u sebi sadrži koristi se za različita oboljenja i stanja.
Kako je ranije navedeno, propolis mast može da se pravi sa različitim udelom propolisa pa se označava kao 10%; 15%; 20%; 30% i 40% preparat.
To sve zapravo znači da se u pravljenju masti koristi 100 gr osnove (obično biljna ili životinjska mast), i 10 gr; 15 gr; 20 gr; 30 gr ili 40 gr propolisa.
Upotreba 10% propolis masti je najbolja za sledeća stanja i oboljenja:
– kod opekotina i promrzlina – kada se od masti spravljaju obloge;
– kod lečenja hemoroida – propolis mast za hemoroide se upotrebljava tako što se gaza natopi u mast i stavlja se u analni otvor da stoji preko noći;
– kod zapaljenskih procesa na grliću materice ili postojanja ranice na grliću materice – propolis mast za ranicu na grliću materice se upotrebljava tako što se tampon natapa u 10% mast;
– kod drugih ginekoloških problema kod žena kakve su ciste; miomi; erozije na grliću materice; upala jajnika i slična stanja;
– kod sinuzitisa i jednostrane ili obostrane zapušenosti nosa – tako što se tamponi natapaju mašću i stavljaju se u nozdrvu 3 puta dnevno po 15-20 minuta;
– kod akutne upale spoljašnjeg i/ili srednjeg uha – kada se u spoljašnji slušni hodnik stavlja komad vate natopljen u propolis mast;
– kod pojave gingivitisa, afti u ustima i zubobolje.
Upotreba 15% propolis masti je najbolja za sledeća stanja i oboljenja:
– kod postojanja sekotina ili rana na koži koje teško zarastaju;
– kod postojanja gnojnih rana na koži, čireva, ulceracija poreklom upaljenih arterija ili vena;
– kod postojanja kožnih promena kakve su akne i bubuljice; erozije; svrab i ekcemi;
– kod postojanja labijalnog herpesa i groznice;
– kod zapaljenja očnih kapaka koji je infektivnog porekla;
– kod težeg stepena opekotina i/ili promrzlina kada nije od pomoći 10% propolis mast.
Upotreba 20% propolis masti je najbolja za sledeća stanja i oboljenja:
– kod postojanja gljivičnih infekcija na koži i sluznicama – poznato je da je propolis mast za gljivice vrlo efikasan prirodni fungicidni preparat;
– kod potkožnih čireva i nodusa;
– kod kožnih promena kakve su – psorijaza; ekcemi; vitiligo; dermatitis.
Upotreba 30% odnosno 40% propolis masti je najbolja za sledeća stanja i oboljenja:
– kod oštećenja nervnih korenova praćenih jakim bolom – stanje ponato kao radikulopatija i radikulitis;
– kod išijalgije – stanja uklještenja nervus ischiadicusa;
– kod oboljenja perifernog nervnog sistema – kada se propolis mast utrljava u gornje i donje ekstremitete i zagreva se pod UV lampom;
– kod nekih oblika kancera kože kakvi su planocelularni i bazocelularni karcinom;
– kod pojave kondiloma koji predstavljaju virusne promene koje mogu maligno da alterišu – propolis mast za kondilome sprečava abnormalno umnožavanje virusa i ćelija koje su inficirane.
Propolis mast recept – kako se može napraviti „domaća“ propolis mast

Kao što se propolis mast može kupiti kao gotov preparat u bolje snabdevenim apotekama, prodavnicama zdrave hrane i drogerijama, tako se može lako i napraviti.
Inače je važna napomena da cena propolis masti nije toliko visoka, a kada se sagledaju svi njeni pozitivni efekti na lečenje i na prevenciju oboljenja širokog spektra.
Naime zavisno od proizvođača i veličine pakovanja, cena propolis masti se kreće između 350 i 500 dinara, i dostupna je većini potrošača koji žele da primene ovaj preparat.
Inače je i sam recept za pripremu masti od propolisa dosta jednostavan i u nastavku će biti detaljnije opisan sam proces pripreme preparata.
Potrebni sastojci za pripremu masti od propolisa su:
* 100 gr životinjske masti (po pravilu svinjske masti) ili 100 ml biljnog ulja (kada se preparat smatra zapravo uljem od propolisa);
* 15 – 40 gr propolisa – zavisno od toga koliko se „jaka“ mast pravi odnosno koji je procentualni udeo propolisa koji se želi postići u preparatu;
* 2 emajlirane posude za kuvanje na pari;
* gaza za ceđenje (ili plastična cediljka, ali nikako metalna).
Postupak pripreme domaće masti od propolisa
Propolis koji je najbolje kupiti kod nekog pčelarskog domaćinstva ili u prodavnici zdrave hrane, potrebno je ostaviti da „prenoći“ u frižideru ili ga na nekoliko sati staviti u zamrzivač.
Emajliranu posudu je potrebno staviti nad lonac sa kipućom vodom (kuvanje na pari), i u nju dodati ohlađen i dobro usitnjen propolis.
U drugoj posudi je potrebno da se istopi 100 gr svinjske masti, ali na temperaturi od oko 50 – 60˚ C, odnosno mast ne sme da se dovede do tačke ključanja jer gubi lekovita svojstva.
Kada se svinjska mast rastopila, u nju se uz stalno mešanje dodaje otopljeni propolis i kuva se na temperaturi od oko 80˚ C ukupno oko 10 minuta.
Važno je da temperatura na kojoj se mast priprema ne bude veća od 80˚ C, jer se tada uništavaju sva lekovita svojstva propolisa i onda mast nema nikakvog efekta na zdravlje.
Kada se nakon perioda od navedenih 10 minuta počne smesa lepiti za posudu, tada se može reći da je postupak pripreme masti gotov.
Tada će se na emajliranom sudu i na drvenoj varjači nalaziti ostaci propolisa, ali oni su mehanički nekoristan zaostatak, i tada treba da se mast procedi u neku posudu koja nije od stakla.
Važna je napomena da se za mešanje masti od propolisa koristi najbolje drvena varjača/špatula, te da se smesa kroz duplu gazu ili plastičnu cediljku procedi u plastičnu/emajliranu posudu.
Vrlo je važno da se i nakon ceđenja, mast neprestano meša drvenom varjačom dok se potpuno ne ohladi, a kako bi se sasvim dobro sastojci homogenizovali.
Kada se mast prohladi sasvim dovoljno, onda se ona stavi u tamnu staklenu posudu sa poklopcem (najbolje teglu ili flašicu sa širokim otvorom) i čuva se u frižideru.
Profil autora
- Nutricionista i veliki entuzijasta po pitanju teme - zdrav život i životne navike. Nadamo se da ćemo i vas motivirati da krenete da živite zdravije.
Mnogo vam hvala za ovoko divne savete,dosta toga znamo ali zahvaljujuci vama uvek naucimo nesto novo i korisno,inace sam neko ko nikada nije bez meda i propolis kapi,uvek kupujem provereno,u doba korone sebe i svoje ukucane sam stitila sa medom,vitaminima,proverenim suplementima i deci obavezno vise puta dnevno dajem Best of Bee,najbolje od pcele sa dodatkom perge i propolsa…