Bundeva – vrste, recepti i zdravstvene prednosti
Bundeva odnosno tikva nije bez razloga nazvana „kraljicom jesenjeg povrća“, jer je vrlo zdrava i niskokalorična namirnica odnosno biljka.
Vrste bundeva – jedna od najzdravijih namirnica iz prirode
Tikva ili bundeva (latinski naziv Cucurbita pepo), ima oko osam nama poznatih vrsta koje su odličan izvor hranljivih materija, kao i lek u alternativnoj medicini.
Ibiza je vrsta koja je poreklom iz Španije, i koju karakteriše loptasti oblik, jarko narandžasta kora koja je blago „izbrazdana“, te jako mesnata unutrašnjost.
Ova tikva je slatka, nisko kalorična, i posebno zdrava zbog svojih lekovitih semenki, a pre svega se koristi za pečenje u rerni, i pravljenje pite „bundevare“.
Prinčeva kruna je sorta bundeve koja je sivkaste boje kore, i jako je korisna u ishrani i vrlo je i zdrava, iako je najčešće u upotrebi kao „ukrasna tikva“.
Naime, ona je odlična zbog svog „mesnatog“ unutrašnjeg dela, te se često peče i ima jako blagi ukus koji podseća na ukus kestena.
Butternut je sorta koja je poreklom iz Severne Amerike, a ima plodove koji su blago kruškastog oblika, bledo žute i tanke kore koja je takođe jestiva kao deo ploda.
Ova sorta tikve slovi za jedan od najboljih prirodnih rezervoara vitamina A i C i omega 3 masnih kiselina, minerala kalcijuma i gvožđa.
Hokaido bundeva je sorta tikve koja je poreklom iz Japana, i ima manje plodove koji su jako narandžaste do crvene debele kore.
Smatra se da je upravo ova tikva jedna od najslađih, te se koristi za jelo, kako pečena, tako i za spravljanje sokova, džemova, ali i supa, variva i sličnih delikatesa.
Jedna od stvari koja je manje poznata za ovu vrstu tikve, jeste ta da se ona stajanjem „poboljšava“ odnosno da joj „raste nivo“ ugljenih hidrata, proteina, minerala i vitamina.
Pored navedenih, poznate su još i sorte – Acorn bundeve; Turban bundeve; Musque de Provance i Kabocha, svaka sa svojim posebnim odlikama.
Bundeva u ishrani – kalorije i nutritivna vrednost

Kako je ranije navedeno, bundeva (Cucurbita pepo) spada u namirnice sa veoma malo kalorija, te u 100 gr ovog povrća ima svega 25-26 kalorija.
Pored toga, ona je izuzetno bogata vlaknima, vitaminima i mineralima, a takođe je od značaja i to što je prepuna antioksidanasa.
Upravo zbog svega toga je ovo povrće preporučeno od strane lekara i nutricionista kod korekcije suvišnih kilograma i za regulaciju lošeg holesterola u krvi.
Jedan od najvažnijih vitamina koje sadrži bundeva, kao i uostalom drugo „narandžasto povrće“ jeste vitamin A, poznat po tome što je odličan za vidnu funkciju.
Pored toga bundeva je bogata i vitaminom C koji je poznat kao prirodni antioksidans i vitaminom E koji je odgovoran za zdravlje kože. (Izvor)
Kada su u pitanju minerali, poznato je da je ovo povrće odličan izvor kalcijuma, bakra, fosfora, kalijuma i drugih mikroelemenata važnih za zdravlje organizma.
Ono što jeste poznato i dokazano, je korisnost semena bundeve u ishrani i za zdravlje, jer one imaju dosta biljnih vlakana, kao i minerala.
Seme bundeve je dobar alternativni lek za srce i krvne sudove zbog bogatstva u kalijumu, kao i u nezasićenim masnim kiselinama i biljnim vlaknima.
Veoma je važna napomena da kalorijska vrednost semenki ovog povrća jeste „raspodeljena“ tako da čak 30% potiče iz proteina.
Minerali iz semena bundeve koji su izrazito korisni za organizam su cink, selen i niacin, a takođe je poznata njihova niska kaloričnost (na 100 gr ima svega 559 kalorija).
Istraživanja su pokazala da semenke ovog povrća imaju i dosta triptofana, aminokiseline koja se konvertuje u serotonin, koji je važan neurotransmiter koji utiče na nesanicu.
Semenke su takođe bogate i celulozom i pektinom, ali i salicilnom kiselinom, koje imaju odlične zdravstvene prednosti za organizam u celini, pre svega na varenje hrane.
Bundeva za zdravlje – lekovitost bundeve i njenog semena

Istraživanja su pokazala da zbog svog izvanrednog nutritivnog sastava, bundeva odlično utiče na vidnu funkciju i u prevenciji karcinoma kože, usne duplje i jetre.
Neke studije su pokazale i da je ovo povrće izvanredna preventiva kao i pomoćna alternativna terapija kod nekih oblika karcinoma pluća.
Od ostalih zdravstvenih benefita, bundeva je poznata kao odličan diuretik, te uveliko olakšava izbacivanje kamena i peska iz mokraćnih puteva i bubrega.
Ovo povrće pomaže kod problema sa kamenom u žuči, kod problema sa jetrom, ali je odlično i za osobe koje pate od gihta, reume, i za tegobe kod proširenih i upaljenih vena.
Kada su u pitanju semenke bundeve, one su poznati narodni lek protiv parazita u crevima, te se od davnina koriste kao lek protiv „dečijih glista“.
Poznato je da je bundeva dobra za terapiju uvećanja (hipertrofije) prostate kod muškaraca, a posebno njene semenke, i postoji recept za ovo stanje u narodnoj medicini.
Naime, potrebno je da se semenke osuše, ispeku u rerni, i da se jedu svakoga dana, bez upotrebe soli ili ikakvih dodataka, a može da se spremi i čaj od semenki ovog povrća.
Smatra se da je bundeva kao i njene semenke odlična za ishranu trudnica, dojilja, male dece i starih osoba, jer jača imunitet zbog bogatstva u antioksidansima.
Kada su u pitanju ostale koristi semenki bundeve, upravo je bogatstvo u pektinima, blagotvorno za rad jetre, jer pomaže da se toksini izbace iz organizma.
Jako je važno znati da sve vrste bundeve (a posebno hokaido bundeva), pomažu u radu srca i krvnih sudova, kao i u funkciji pankreasa, jetre, slezine i creva.
Ulje bundeve za zdravlje
Bundevino ulje se dobija presovanjem semena. Ovo ulje pomaže kod problema sa uvećanom prostatom, protiv urinarnih infekcija, a povoljno utiče i na rad bubrega. Koristi se 3 puta dnevno po supena kašika tri meseca, a nakon toga jedna dnevno.
Bundeva – najpopularniji recepti
Kada su u pitanju recepti od ovog povrća, jedan od najpoznatijih je onaj u narodu nazvan „med od bundeve“, a spada u odlične prirodne lekove za jetru.
Inače je priprema ovog zdravog recepta veoma laka, i potrebno je samo uzeti jednu bundevu srednje veličine kao i kilogram bagremovog meda.
Nakon što se bundeva izdubi, te joj se izvadi „meso“ i semenke, onda se seme oljušti i samelje, pa se pomešano sa medom „sipa“ u izdubljenu bundevu.
Ovako pripremljenu tikvu treba poklopiti njenim odsečenim vrhom, i ostaviti da stoji na tamnom i prohladnom mestu oko 10-14 dana, te procediti dobijeni „sok“.
Ovako dobijeni „bundevin med“ se stavlja u staklenu posudu i drži se u frižideru oko mesec dana, a uzima se količina od 2-3 supene kašike na dan pre obroka.
Inače je poznato da je bundeva u ishrani veoma pogodna za pripremu najrazličitijih vrsta jela, a posebno je značajno jer je htana koju konzumiraju bebe.
Naime, ovo povrće jeste jedno od onih koje se kao hrana za bebe uvodi najranije nakon početka „nemlečne ishrane“, najpre samostalno a onda i u kombinaciji sa drugim povrćem.
Pita bundevara – recept
Svakako je jedan od najpopularnijih recepata od bundeve pita bundevara, koja se može pripremiti na razne načine, ali u nastavku će biti naveden onaj „tradicionalni“.
Za pripremu ove poslastice je potrebno nekoliko sastojaka:
- 400 gr gotovih kora za pitu/baklavu;
- 500 gr izrendane bundeve;
- 2 supene kašike ulja;
- 3 kašike šećera;
- cimet; vanilin šećer;
- šećer u prahu.
Priprema ove izvrsne pite podrazumeva sledeći postupak:
Potrebno je najpre da se bundeva oljušti i izrenda, te da se kuva na umereno jakoj temperaturi zajedno sa uljem i šećerom dok se ne sjedine svi sastojci.
Ostatak postupka je dosta jednostavan, i treba na svaku koru da se stavi „sloj“ nadeva i doda po malo cimeta, pa da se potom prave „rolnice“, dok se materijal ne utroši.
Pita se peče po pravilu u nauljenom plehu oko 25-30 minuta, odnosno dok njena kora ne pšoprimi smeđe-zlatnu boju, a kada je gotova i prohlađena posipa se prah šećerom.
Pečena bundeva – recept
Jedan od dosta popularnih i zdravih načina da se pripremi bundeva, a da ne izgubi uopšte sve svoje hranljive sastojke, jeste njena priprema u rerni.
Bumdeva u rerni je veoma laka za pripremu, i podrazumeva da se ona iseče na polutke odnosno kriške, te da se očisti od semenki i središnjeg dela „mesa“.
Potrebno je da se svaka kriška tikve malo „poulji“ te da se peče po pravilu dok ne omekša, a to je nekih 40-45 minuta na temperaturi od 200˚ C.
Svakako postoje i posebni dodaci u vidu začina, te je danas popularno da se dodaju biber, so, čili paprike u prahu, kumin, ruzmarin, te med, šećer, korijander, mirođija.
Jedan od popularnih načina za veoma zdravu poslasticu kakva je bundeva iz rerne, jeste da se pomešaju med i orasi, te da se njima premažu kriške bundeve pred kraj pečenja.
Profil autora
- Nutricionista i veliki entuzijasta po pitanju teme - zdrav život i životne navike. Nadamo se da ćemo i vas motivirati da krenete da živite zdravije.
bundeva je odlicna ali treba dopuniti njene kvalitete i sa indijskim tamjanom (prirodnim naravno!)
U opisu se ne pravi razlika izmedju bundeve (Cucurbita maxima) i obične (dulek) tikve (Cucurbita pepo). Nažalost to je gotovo redovna pojava. Ne bih se ni upuštao u komentarisanje, da ne postoji ozbiljna razlika u jestivosti njihovih semenki. Semenke uljane tikve sa ljuskom ili bez ljuske tzv. golosemene (golice) su jestive i lekovite, kao i semenke tzv poljske tikve koje su se nekad gajile uz kukuruz i služile uglavnom kao stočna hrana. Nasuprot tome semenke bundeve, koja se koristi za pečenje i pripremu raznih slatkih i slanih jela, nisu jestive i mogu izazvati stomačne probleme. Jestive semenke tikvi su manje, imaju tanju ljusku ili su bez nje i izduženog su, elipsastog oblika, dok su semenke bundeva krupnije, imaju deblju ljusku i više su okruglastog oblika.
Hvala sto ste razjasnili! Ja licno konuzumiram obe i bas ih volim, ali nisam ni sama znala razlike