Pšenično Brašno
Šta je pšenično brašno?
Pšenično brašno je jedna od najosnovnijih i najčešće korišćenih namirnica u svakodnevnoj ishrani. Ono je proizvod dobijen mlevenjem pšenice i igra ključnu ulogu u pripremi raznih jela širom sveta. Ovo brašno je bogato hranljivim sastojcima i pruža nam energiju i esencijalne nutrijente potrebne za održavanje zdravlja.
Pšenično brašno je osnova mnogih pekarskih proizvoda kao što su hleb, peciva, kolači i testenine. Ono pruža strukturu, teksturu i ukus tim jelima, čineći ih zadovoljavajućim i hranljivim. Pored toga, pšenično brašno je izvor ugljenih hidrata, koji su osnovni izvor energije za naše telo. Takođe sadrži vlakna koja poboljšavaju varenje i održavaju zdravu probavu.
Pšenično brašno je takođe bogato proteinima, koji su ključni za izgradnju i obnovu tkiva u našem telu. Ono sadrži i vitamine B kompleksa, kao što su tiamin, riboflavin i niacin, koji su neophodni za pravilan rad metabolizma i održavanje zdravlja nervnog sistema. Takođe, pšenično brašno pruža minerale poput gvožđa, cinka i magnezijuma, koji su važni za razne telesne funkcije.

Pšenica kao žitarica i njen uzgoj
Pšenica je jedna od najvažnijih žitarica na svetu i jedna od najčešće kultivisanih biljaka. Pšenica potiče iz porodice trava, a smatra se da potiče iz bliskog istoka, tačnije iz regiona današnjeg Iraka i Irana. Uzgajana je hiljadama godina i postala je ključni usev u mnogim kulturama širom sveta. Postoje različite vrste pšenice, ali tri najpoznatije vrste su:
- tvrda pšenica (Triticum durum)
- meka pšenica (Triticum aestivum) i
- spelta (Triticum spelta). Tvrda pšenica se često koristi za proizvodnju testenina i specifičnih vrsta hleba, dok se meka pšenica koristi za pečenje hleba i kolača. Spelta je starija vrsta pšenice koja se sve više koristi zbog svog nutritivnog sastava i specifičnog ukusa.
Uzgoj pšenice
Pšenica se uglavnom uzgaja na poljima i zahteva određene uslove kako bi dobro uspevala. Uzgoj pšenice obično započinje setvom semena u proleće ili jesen. Pšenica preferira umerenu klimu i dovoljno sunčeve svetlosti, ali je otporna na različite uslove rasta, uključujući sušu i hladnoću. Nakon setve, pšenica raste i razvija se tokom nekoliko meseci, a zatim dolazi do žetve kada su zrna sazrela i spremna za berbu.
Značaj pšenice u svetu
Pšenica je jedna od glavnih žitarica koje se koriste za ishranu ljudi širom sveta. Ona pruža veliki deo dnevnog unosa ugljenih hidrata, proteina, vlakana, vitamina i minerala. Pšenica se koristi za proizvodnju raznih prehrambenih proizvoda kao što su hleb, peciva, testenine, kolači, keks i pivo.
Uzgoj pšenice zahteva pažljivo upravljanje i praćenje kako bi se postigao dobar prinos i kvalitet. Zahvaljujući svojoj prilagodljivosti i nutritivnim vrednostima, pšenica je postala ključni usev koji obezbeđuje osnovnu hranu i prehrambene proizvode za ljude širom sveta.

Proces proizvodnje pšeničnog brašna
Proces proizvodnje pšeničnog brašna uključuje nekoliko koraka, od žetve pšenice do dobijanja finalnog proizvoda. Evo detaljnog objašnjenja tog procesa:
Žetva pšenice: Pšenica se žanje kada je zrela, a zrna su suva i čvrsta.Koriste se kombajni ili ručna žetva, u zavisnosti od veličine polja i dostupne mehanizacije.
Čišćenje: Nakon žetve, pšenica se mora očistiti od nečistoća i neželjenih materijala.To se postiže procesom čišćenja u kojem se pšenica prolazi kroz razne mašine i sita kako bi se uklonile slama, kukolj, kamenčići i drugi nečisti delovi.
Skladištenje: Nakon čišćenja, pšenica se skladišti u silose ili magacine kako bi se očuvala svežina i kvalitet zrna.U ovom koraku se vrši kontrola temperature, vlage i drugih uslova kako bi se sprečilo kvarenje pšenice.
Mlevenje: Mlevenje je ključni korak u procesu proizvodnje pšeničnog brašna.Pšenica se prevozi do mlinova, gde se koriste velike kamene ploče ili metalni valjci da bi se zrna pšenice pretvorila u brašno.Mlinovi mogu imati različite stepene mlevenja i podešavanja za dobijanje željene teksture brašna.
Prosejavanje: Nakon mlevenja, brašno prolazi kroz proces prosejavanja kako bi se odvojile veće čestice i dobilo finije brašno.Prosejavanje se obično vrši pomoću proseva ili sita različitih veličina.Ovaj korak pomaže u uklanjanju eventualnih nečistoća i dobijanju homogenog i glatkog brašna.
Pakovanje: Nakon prosejavanja, pšenično brašno se pakuje u odgovarajuće ambalaže.To mogu biti vreće od papira, platnene vreće ili plastične ambalaže.Pakovanje se obavlja na mašinama koje osiguravaju pravilno doziranje i zatvaranje ambalaže radi očuvanja svežine brašna.
Važno je napomenuti da se proces proizvodnje pšeničnog brašna može razlikovati u zavisnosti od vrste mlinova, tehnologija i specifičnih zahteva proizvođača. Cilj je proizvesti kvalitetno brašno koje je bezbedno za upotrebu i zadovoljava potrebe različitih korisnika, uključujući pekare, domaćinstva i industriju prehrambene proizvodnje.
Koje su vrste pšeničnog brašna?
Postoji nekoliko različitih vrsta pšeničnog brašna, svaka sa svojim karakteristikama i namenom u kuvanju i pečenju. Evo pregleda nekoliko uobičajenih vrsta brašna:
Belo brašno
Belo brašno je najčešće korišćena vrsta brašna i dobija se mlevenjem unutrašnjeg dela pšeničnog zrna, pri čemu se uklanja spoljašnji sloj mekinje i klica.Ima finu teksturu i blagu ukus, a koristi se za pripremu raznih pekarskih proizvoda kao što su hleb, peciva, kolači i testenine.Belo brašno je prosejano i ima manji sadržaj vlakana, vitamina i minerala u poređenju sa drugim vrstama brašna.
Integralno brašno
Integralno brašno se dobija mlevenjem celog pšeničnog zrna, uključujući mekinju i klicu.Ima grublju teksturu i bogatiji ukus u odnosu na belo brašno.Integralno brašno je bogato vlaknima, vitaminima B kompleksa, mineralima i antioksidantima.Koristi se za pripremu hleba, peciva, kolača i drugih pekarskih proizvoda koji zahtevaju jaču teksturu i hranljiviju opciju.
Polubijelo brašno
Polubijelo brašno je kombinacija belog i integralnog brašna.Mlevenje pšeničnog zrna uključuje deo mekinje, što daje nešto grublju teksturu u odnosu na belo brašno.Polubijelo brašno nudi nešto veći sadržaj vlakana, vitamina i minerala od belog brašna, ali nije toliko bogato nutrijentima kao integralno brašno.Koristi se za pripremu raznih pekarskih proizvoda, od hleba do peciva i kolača.
Specijalno brašno
Specijalna brašna su različite vrste brašna koja se koriste za specifične namene u pečenju i kuvanju.Na primer, postoji brašno za picu koje je posebno dizajnirano za pripremu hrskavog testa za picu.Takođe postoje brašna za kolače, kekse, testenine i druge specifične namene.Ova brašna mogu biti obogaćena dodatnim sastojcima ili imati posebne karakteristike za postizanje željenih rezultata u određenim receptima.

Koji su hranjivi sastojci pšeničnog brašna?
Pšenično brašno je bogato raznim hranljivim sastojcima koji su važni za održavanje zdravlja. Evo nekih od ključnih hranljivih sastojaka koji se mogu naći u pšeničnom brašnu:
Vlakna: Pšenično brašno, posebno integralno brašno, sadrži značajnu količinu dijetalnih vlakana.Vlakna su važna za pravilan rad probavnog sistema i održavanje zdrave probave.Ona pomažu u regulaciji crevne pokretljivosti, sprečavaju zatvor i održavaju osećaj sitosti.
Proteini: Pšenično brašno sadrži proteine, koji su ključni za izgradnju i obnovu tkiva u telu.Glavni protein u pšeničnom brašnu je gluten, koji je odgovoran za elastičnost testa i strukturu pečenih proizvoda.Proteini u pšeničnom brašnu sadrže aminokiseline koje su esencijalne za mnoge biološke procese u organizmu.
Vitamini: Pšenično brašno sadrži različite vitamine B kompleksa, kao što su tiamin (B1), riboflavin (B2) i niacin (B3).Vitamini B kompleksa su ključni za pravilan rad metabolizma i pretvaranje hrane u energiju.Oni takođe podržavaju zdravlje nervnog sistema, kože, kose i noktiju.
Minerali: Pšenično brašno sadrži minerale kao što su gvožđe, cink, magnezijum, fosfor, bakar i mangan.Ovi minerali su važni za različite funkcije u organizmu, uključujući transport kiseonika, održavanje zdravih kostiju, regulaciju enzimskih procesa i podršku imunološkom sistemu.
Važno je napomenuti da nutritivni sastav pšeničnog brašna može varirati u zavisnosti od tipa brašna (belo, integralno, polubijelo) i metoda prerade. Integralno brašno obično ima veći sadržaj vlakana, proteina i hranljivih materija u poređenju sa belim brašnom koje je prošlo kroz veću rafinaciju.
Jela i peciva koja se prave od pšeničnog brašna
Pšenično brašno je svestrana namirnica koja se koristi u pripremi širokog spektra jela i peciva. Evo nekih od klasičnih recepata i tradicionalnih specijaliteta koji koriste pšenično brašno kao glavni sastojak:
Hleb i peciva: Hleb je jedno od najosnovnijih jela koje se priprema od pšeničnog brašna. Tu su različite vrste hleba, kao što su baget, ciabatta, kukuruzni hleb i mnoge druge. Peciva poput kroasana, lisnatog testa, pogačica, kiflica i peciva su takođe popularni proizvodi napravljeni od pšeničnog brašna.

Testenine: Pšenično brašno je ključni sastojak za pripremu testenina, uključujući špagete, fettuccine, lasagne, ravioli i mnoge druge vrste testenina. Testenine se često služe sa raznim sosovima i dodacima kako bi se stvorio ukusan obrok.
Kolači i slatkiši: Pšenično brašno se koristi za pripremu kolača, torti, keksa, palačinki, pita, krofni i mnogih drugih slatkih poslastica. Uz pšenično brašno, mogu se koristiti i drugi sastojci kao što su šećer, jaja, puter, mleko i voće kako bi se stvorio bogat ukus i tekstura.
Pica: Testo za picu se često pravi od pšeničnog brašna i koristi se kao baza za razne vrste preliva i sastojaka. Pšenično brašno doprinosi hrskavoj i mekanoj teksturi pice, koja je omiljena širom sveta.
Recept za domaći hleb
Sastojci:
- 500 g brašna (tip 400 ili 500)
- 1 kesica suvog kvasca (7 g) ili 25 g svežeg kvasca
- 1 kašičica šećera
- 2 kašičice soli
- 300 ml tople vode
- 2 kašike maslinovog ulja (opciono)
Priprema
U velikoj posudi pomešajte brašno, suvi kvasac, šećer i so. Dodajte toplu vodu i maslinovo ulje u suve sastojke. Mešajte sastojke dok se ne sjedine. Prebacite testo na pobrašnjenu površinu i mesite oko 10 minuta dok ne postane glatko i elastično. Stavite testo u nauljenu posudu, pokrijte krpom i ostavite na toplom mestu da naraste, oko 1 sat, dok se volumen ne udvostruči. Nakon što je testo naraslo, lagano ga premesite da izbacite vazduh. Oblikujte hleb po želji i stavite ga u podmazan pleh za pečenje. Pokrijte hleb krpom i ostavite da ponovo naraste oko 30 minuta. Zagrejte rernu na 220°C. Pecite hleb 25-30 minuta, dok ne postane zlatno smeđi i dok ne počne da zvuči šuplje kada ga kucnete odozdo. Izvadite hleb iz rerne i ostavite ga da se ohladi na rešetki.
Koje su blagodati i izazovi pšeničnog brašna za zdravlje?
Pšenično brašno može pružiti određene blagodati za zdravlje, ali istovremeno može predstavljati izazove za određene osobe, posebno one koje su intolerantne na gluten. Evo pregleda blagodati i izazova povezanih s pšeničnim brašnom:
Blagodati pšeničnog brašna za zdravlje
Izvor energije: Pšenično brašno je bogato ugljenim hidratima, koji su osnovni izvor energije za telo. Umerena konzumacija pšeničnog brašna može pružiti energiju i podržati normalne metaboličke funkcije.
Hranljivi sastojci: Pšenično brašno, posebno integralno brašno, sadrži vlakna, proteine, vitamine B kompleksa (kao što su tiamin, riboflavin i niacin) i minerale poput gvožđa, cinka i magnezijuma. Ovi hranljivi sastojci su ključni za održavanje zdravlja i normalnog funkcionisanja tela.
Zdrava probava: Vlakna koja se nalaze u pšeničnom brašnu poboljšavaju varenje i održavaju zdravu probavu. Ona podržavaju redovnu stolicu, sprečavaju zatvor i pomažu u održavanju zdravog mikrobioma creva.
Izazovi povezani s pšeničnim brašnom
Netolerancija na gluten: Gluten je proteinski sastojak koji se prirodno javlja u pšenici, a kod nekih ljudi može izazvati netoleranciju ili celijakiju. Osobe s celijakijom moraju potpuno izbegavati gluten, dok osobe s netolerancijom na gluten mogu imati blage do umjerene simptome kad ga konzumiraju. Za njih su neophodne alternative bez glutena.
Prekomerna konzumacija: Prekomerna konzumacija pšeničnog brašna, posebno belog brašna, može doprineti prekomernom unosu ugljenih hidrata i praznih kalorija. To može biti problematično za ljude koji pokušavaju održavati zdravu težinu ili imaju određene zdravstvene probleme poput dijabetesa.
Rafinacija i gubitak hranljivih sastojaka: Prilikom rafinacije pšeničnog brašna, uklanjaju se spoljni slojevi zrna koji sadrže veći deo vlakana i hranljivih sastojaka. Belo brašno ima manje vlakana i hranljivih sastojaka u poređenju s integralnim brašnom. Stoga, konzumacija samo rafinisanog brašna može rezultirati manjkom nekih hranljivih sastojaka.
U slučaju netolerancije na gluten ili celijakije, osobe trebaju se posavetovati s lekarom ili nutricionistom i prilagoditi svoju ishranu bez glutena. Takođe, važno je razumno konzumirati pšenično brašno i kombinovati ga s drugim hranljivim namirnicama kako bi se postigla uravnotežena ishrana.

Koje su alternative za osobe koje ne mogu koristiti pšenično brašno?
Za osobe koje ne mogu konzumirati pšenično brašno zbog netolerancije na gluten ili celijakije, postoje mnoge alternative koje mogu koristiti u pripremi hrane. Evo nekoliko popularnih alternativa za pšenično brašno:
Bezglutenska brašna: Bezglutenska brašna su napravljena od drugih žitarica i pseudožitarica koje ne sadrže gluten. Najčešće korišćena bezglutenska brašna uključuju brašno od pirinča, kukuruzno brašno, brašno od krompira, brašno od tapioke, brašno od heljde, brašno od amaranta i brašno od kvinoje. Ova brašna se mogu koristiti samostalno ili u kombinaciji kako bi se postigla prava tekstura i ukus u različitim receptima.
Bademovo brašno: Bademovo brašno je dobijeno od mlevenih badema i ima bogat ukus i hranljivu vrednost. Ovo brašno je bogato proteinima, vlaknima, zdravim mastima i vitaminom E. Bademovo brašno se često koristi u pripremi peciva, kolača i keksa, ali treba imati na umu da može uticati na teksturu i ukus konačnog proizvoda.
Kokosovo brašno: Kokosovo brašno je napravljeno od sušene i mlevene kokosove pulpe. Bogato je vlaknima, proteinima i zdravim mastima. Kokosovo brašno ima slatkasti ukus i može se koristiti u pripremi peciva, kolača i palačinki.
Brašno od prosa: Brašno od prosa je bezglutensko brašno dobijeno mlevenjem prosa. Ima blagu orašastu aromu i koristi se u pripremi hleba, peciva i kolača.
Brašno od heljde: Brašno od heljde je bezglutensko brašno napravljeno od mlevenih heljdinih zrna. Ima intenzivan ukus i tamnu boju. Koristi se u pripremi hleba, peciva, krekera i palačinki.
Ove alternative za pšenično brašno mogu se prilagoditi i kombinovati kako bi se postigla željena tekstura i ukus u raznim receptima. Važno je proučiti uputstva za korišćenje svakog alternativnog brašna i eksperimentisati s njima kako bi se postigli najbolji rezultati u pripremi hrane.
Da li ste znali?
Otkriće da se seme pšenice može pretvoriti u brašno gnječenjem između dva kamena predstavlja temelj civilizacije, a to znanje datira još iz perioda 6 hiljada godina pre nove ere. Ovaj proces, koji je omogućio dobijanje brašna iz zrna žitarica, bio je revolucionaran za proizvodnju hleba, kolača, testenina i raznih drugih vrsta testa. Brašno se, tokom vekova, ustalilo kao nezaobilazni deo ljudske ishrane.
U antičkom Rimu, razvijeni su prvi jednostavni okrugli mlinovi za mljevenje pšenice, što je bilo ključno za proizvodnju hleba. Kasnije, krajem 19. veka, u Londonu je pokrenut prvi parni mlin, označavajući novu eru u proizvodnji brašna. Razvojem tehnologije u 20. veku, brašno je obogaćeno vitaminima i mineralima, čime je njegova nutritivna vrednost znatno povećana. Ove inovacije u proizvodnji brašna ne samo da su unapredile ishranu, već su i omogućile široj populaciji pristup ovoj osnovnoj namirnici, potvrđujući njegovu centralnu ulogu u ishrani ljudi širom sveta.
Zaključak
Pšenično brašno je ključni sastojak u mnogim jelima i pecivima širom sveta, pružajući energiju i hranljive sastojke. Međutim, za osobe koje su netolerantne na gluten ili imaju celijakiju, pšenično brašno predstavlja izazov. Srećom, postoje alternative koje mogu koristiti u pripremi hrane, kao što su bezglutenska brašna (npr. pirinčano brašno, kukuruzno brašno, brašno od heljde), bademovo brašno, kokosovo brašno i brašno od prosa. Ove alternative omogućavaju osobama sa specifičnim prehrambenim potrebama da i dalje uživaju u raznovrsnoj hrani bez pšeničnog brašna. Važno je prilagoditi ishranu individualnim potrebama i konsultovati se sa stručnjacima kako bi se osiguralo da se ishrana održava uravnoteženom i nutritivno ispravnom. Bez obzira na prehrambene preferencije ili potrebe, pšenično brašno i njegove alternative mogu biti deo raznolike ishrane koja zadovoljava ukusne i nutritivne potrebe svakog pojedinca.
Spoljne reference: